Povijest Silbe

17
Svi
2012

by Maša

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPrvi poznati stanovnici na području između rijeka Raše i Krke, pa prema tome i na području susjednih otoka pripadali su ilirskom plemenu Liburna. Živjeli su potkraj 2. i u 1. tisućljeću pr. n.e. Izvori ih spominju kao vrsne pomorce. Međutim, nije poznato da li su silbenjanski Liburni izumrli ili bili romanizirani ili su pak Rimljani osnovali svoju naseobinu u Silbi. Svakako se na ilirsku kulturu nadovezuje rimska te ju možemo pratiti do XI stoljeća.
 
Otok Silbu u X stoljeću spominje bizantski car Konstantin VII. On sam nije ostao upamćen po svojoj političkoj djelatnosti, već je poznatiji kao pisac djela kojima je ostavio u nasljeđe značajne povijesne izvore. U djelu De administrando imperio nalazi se detaljan opis većine naroda koji su graničili s Bizantskim carstvom.
 
Konstantin VII. Porfirogenet Silbu spominje pod imenom Selbo, vjerojatno po grčkoj riječi salbon (pjesak), a iz djela saznajemo da je Silba naseljena još u rimsko doba. Kao potvrda za to u uvali Pocukmarak pronađen je novčić rimskog cara Antonija Pia iz 161. godine. Neki povijesni izvori spominju da su otok još u 8. st. naselili Hrvati, ali kontinuirana naselja nastaju krajem 15. i početkom 16. stoljeća.
 
Osti copyright Amir RijavecOd 827. godine Silba pripada zadarskoj općini. Godine 1073. hrvatski kralj Petar Krešimir na molbu sestre opatice Čike daruje Silbu samostanu Sv. Marije u Zadru. Otok kasnije dolazi u vlast Mletačke republike koja ga 1639. godine prodaje kapetanu Frani Soppeu za 12.350 zlatnih dukata. Silba potom prelazi u ruke glasovite mletačke obitelji Morosini. Oni su Silbu kao svoj posjed držali sve do prve četvrtine 19. stoljeća. Godine 1838. Morosini prodaju Silbu Marku Ragusinu iz Velog Lošinja, inače bogatom povratniku iz Amerike. Zbog 13-godišnjeg spora s mještanima oko poreza, Ragusin otok odluči prodati Silbenjanima tako da svaki plati dio razmjerno svom posjedu, ukupno 5025 bavarskih talira. Vijest o otkupu na otok je stigla 19. ožujka 1852. godine i u spomen na taj događaj Silbenjani svake godine svetkuju Sv. Josipa.
 
OLYMPUS DIGITAL CAMERASilba svoj procvat doživljava u 17. i 18. st. kao mjesto pomoraca i vlasnika jedrenjaka. Snažno pomorstvo uvjetovalo je razvoj građanske kulture po načinu stanovanja, odijevanja i uređenju kuća. O blagostanju stare Silbe najbolje se može prosuditi po župnoj crkvi u kojoj se čuvaju umjetnine najvišeg reda, između ostalog djela Tiziana, Rudolfina i drugih renesansnih slikara. Silba je u to vrijeme imala oko 1200 stanovnika. Otok Silba danas administrativno pripada Zadru.
 
Nekoliko starih fotografija: